ŽENSKI AKT KROZ POVIJEST

Autor(i)

  • Andrea Šunjić-Bernadić Sveučilište u Mostaru, Akademija likovnih umjetnosti Široki Brijeg, Alojzija Stepinca 16, 88220 Široki Brijeg

Ključne riječi:

žena, ženski akt, slikarstvo, kiparstvo, povijest

Sažetak

Žena je oduvijek bila velika inspiracija umjetnika. Prikazi golog ženskog tijela u različitim položajima, pokretima i držanjima mogu se naći u svim razdobljima ljudske povijesti, od starijeg kamenog doba, preko neolitika, do drevne istočnjačke umjetnosti i antike. Zahvaljujući tim artefaktima može se sa sigurnošću konstatirati kako je žena vječni motiv, nadahnuće i muza umjetnika. Međutim, ono što se mijenjalo kroz stoljeća je poimanje ženske ljepote i može se reći kako je danas ono drukčije nego što je bilo „jučer“, a za neko određeno vrijeme bit će opet drukčije nego „danas“. Tako se povijest reciklira, secira u jednom zamršenom krugu, a ono što ostaje konstanta je prisutnost žene u umjetničkim formama. Žensko tijelo i dalje ostaje izvor divljenja, a mijenja se način umjetničke interpretacije žene i njezine osobnosti.


Mijene interpretacije ženskog tijela mogu se pratiti od neolitičkih pojednostavljenih kiparskih oblika do skoro trodimenzionalnih aktova ženskih boginja na Starom Istoku. Ženu se potom prikazuje kroz uglate i apstraktne forme u staroegejskoj umjetnosti, da bi u kasnoj umjetnosti Ahajaca žena u kiparstvu bila prikazivana poput živa stupa s mekim linijama. Naznačene mijene u načinu prikazivanja ženskog tijela nastavile su se kroz čitavu ljudsku povijest te će se, može se sa sigurnošću reći, nastaviti i dalje.

Downloads

Objavljeno

09.04.2024

How to Cite

Šunjić-Bernadić, A. (2024). ŽENSKI AKT KROZ POVIJEST. Akademija, 10(10-11), 7–20. Preuzeto od https://pauk.sum.ba/ojs/akademija/article/view/34